Analiza pristupačnosti javnog putničkog prijevoza
Europski tjedan mobilnosti, kao i sudjelovanje u aktivnosti projekta Pristupačnost 2023.
bile su okosnica za provedbu ove analize.
Analiza pristupačnosti javnog putničkog prijevoza
i infrastrukture za OSI, 18.-22.9.2023.
Članovi stručnog tima organizacije CeDePe Zagreb, zajedno sa svojim korisnicima, organizirali su istraživanje o pristupačnosti željezničkog putničkog prometa i pripadne infrastrukture kao i o uslugama Zagrebačkog električnog tramvaja koje se pružaju na području Grada Zagreba za osobe s invaliditetom.
Ova aktivnost inicirana je povodom Europskog tjedna mobilnosti i provedbe aktivnosti u okviru projekta Pristupačnost 2023.
Od ideje do realizacije
Korisnici naše organizacije participaciju u aktivnostima socijalnog uključivanja najčešće ostvaruju koristeći specijalizirani prijevoz udruge koji se kontinuirano pruža od 1987. Prošle godine, u okviru EU projekta „Ulaganje u održive socijalne usluge u zajednici“, nabavljena su dva nova specijalizirana kombi vozila za prijevoz osoba s invaliditetom. Uz navedeno, dio korisnika do naših podružnica u Novome Jelkovcu i Sloboštini dolazi specijaliziranim kombi vozilima Zagrebačkog električnog tramvaja.
Budući da se podružnice nalaze na rubnim dijelovima grada, često znamo koristiti usluge prijevoza autobusom i/ili tramvajem kako bismo došli do centra grada s korisnicima.
Kako do sada nismo koristili željeznički prijevoz kao sredstvo mobilnosti, a željeznička postaja Zagreb Klara je relativno blizu podružnice Sloboština, odlučili smo iskoristiti priliku da se povodom Europskog tjedna mobilnosti (16.-22.9.2023.) provede istraživanje o pristupačnosti željezničkog putničkog prometa i pripadne infrastrukture kao i o uslugama Zagrebačkog električnog tramvaja koje se pružaju na području Grada Zagreba za osobe s invaliditetom. To je ujedno bila prilika da sudjelujemo i u upitniku Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) te Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) u okviru projekta Pristupačnost 2023.
HŽ Putnički prijevoz / HŽ Infrastruktura
Budući da smo u aktivnost mobilnosti planirali uključiti četiri korisnika (1M, 3Ž, dobna skupina 25-40 godina), od kojih je jedna osoba pokretna, jedna osoba koristi hodalicu za kretanje te su dvije osobe u invalidskim kolicima, bilo je nužno analizirati pristupačnost i popratne sadržaje željezničke postaje Zagreb Klara kako bi se utvrdilo postoje li (pred)uvjeti za organizaciju prijevoza korisnika vlakom.
Prije nego smo fizički obišli samu željezničku postaju, pretražujući sadržaje o postaji na internetskom pregledniku, naišli smo na članak Večernjeg lista, objavljenog 2018., u kojem se stanovnici zagrebačkog naselja Sveta Klara žale kako je “trava zarasla do koljena, klupa s potrganim daskama te zahrđali koš za smeće ispod drveta i tek jedan natpis “Zagreb – Klara“ koji otkriva da je riječ o željezničkoj stanici“.
Građani su se također žalili kako postaja nema niti nadstrešnicu ispod koje bi se sakrili kad kiša pljušti, a da je potencijal željezničkog prijevoza nemjerljiv naspram zakrčene autobusne linije 268 Velika Gorica – Zagreb budući da se vlakom do Glavnog kolodvora stiže za svega nekoliko minuta.
Pretragom lokacije željezničke postaje Zagreb Klara na aplikaciji Google Street View, utvrdili smo da su podaci zastarjeli budući da je zadnje ažuriranje iz 2019.
Pretragom članaka na portalu Zagreb info naišli smo na članak iz ožujka 2021. gdje tadašnji kandidat za gradonačelnika Tomislav Tomašević u konferenciji za tisak izjavljuje kako je „izgradnja željezničke stanice u Sv. Klari, na sisačkom željezničkom koridoru nužna kako bi građani iz ovog dijela Zagreba mogli željeznicom brže doći do centra grada, a da ljudi koji iz Siska dolaze raditi mogu sići u Novom Zagrebu.“
Unosom ključnih riječi u preglednik „Zagreb Klara uređenje kolodvor“ pronašli smo na 16. mjestu poveznicu naziva „EU FONDOVI RADOVI RADOVI“ koja nas je odvela na stručni časopis Željezničar broj 909 iz kolovoza 2021. gdje se u poglavlju RADOVI na 15. stranici opisuje investicija HŽ Infrastrukture ukupne vrijednosti milijun i petsto tisuća kuna u sanaciju i uređenje željezničke postaje Zagreb Klara.
Budući da nitko od uključenih članova stručnog tima nije bio ranije na spomenutoj željezničkoj postaji, nismo znali što bismo mogli očekivati i hoće li predložena aktivnost uopće biti izvediva. Ovo je vrlo bitan ulazni podatak za osobe s invaliditetom koje prvi puta planiraju putovanje vlakom jer nemaju svi mogućnost fizički otići do postaje, istražiti je li ona pristupačna i mogu li je koristiti.
Prijedlog HŽ Infrastrukturi, ali i HŽ Putničkom prijevozu je da se na njihovim internetskim stranicama ažurno objavljuju fotografije željezničkih postaja kako bi se stekao vizualni uvid u pristupačnost infrastrukture i popratnih sadržaja
Dolaskom na postaju, bili smo ugodno iznenađeni budući da nas je dočekao uređeni parking za vozila, parkirno mjesto za osobe s invaliditetom, spušteni rubnjaci za olakšan prilaz, stanica za parkiranje bicikala, uredna i čista postaja s nadstrešnicom i klupama za sjedenje.
Na postaji ne postoji prodajno mjesto za karte, međutim jasno je naznačeno kako se prijevozna karta može kupiti u vlaku kod vlakopratnog osoblja , online ili na najbližim kolodvorima Velika Gorica i Zagreb Glavni kolodvor. Također je jasno naznačena obavijest putnicima za prijevoz osoba s invaliditetom i osoba sa smanjenom pokretljivošću. Ako je potrebna pomoć pri prijevozu vlakom, potrebno je o tome obavijestiti HŽ Putnički prijevoz najmanje 48 sati prije namjeravanog putovanja. Putovanje je moguće najaviti na blagajni, telefonski ili putem elektroničke pošte.
Svi potrebni podaci su jasno istaknuti na obavijesti koja se nalazi u nadstrešnici željezničke postaje.
Jasno je naznačen i ažurni vozni red na kojemu je moguće utvrditi koji od vlakova s voznog reda imaju mogućnost prijevoza osoba s invaliditetom. Također je naznačena obavijest kako je „osobama s posebnim potrebama“ (op.a. osobama s invaliditetom) te osobama sa smanjenom pokretljivošću pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka na željezničkoj postaji moguće pružiti u radno vrijeme od 06:00 do 18:00 (naznačen telefonski broj) te na željezničkoj postaji Velika Gorica u radno vrijeme od 00:00 do 24:00 (naznačen telefonski broj). Navedeno je kako su željezničke postaje opremljene s podiznom platformom Zagreb Glavni kolodvor, Sisak, Koprivnica, Varaždin, Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Rijeka, Split i Split predgrađe.
Iako je sama željeznička postaja zadovoljavajuće opremljena i sadrži sve bitne informacije potrebne za planiranje putovanja, sam pristup postaji je neadekvatan, budući da od dvostrukog pružnog prijelaza na samom ulazu u naselje Sveta Klara, do željezničke postaje vodi uska cesta (Horvatova ulica) koja nema pločnik i na kojoj se vrlo često kreću kamioni i veća vozila što predstavlja veliku opasnost za pješake koji se kreću cestom.
U trenutku pisanja članka nismo imali informaciju upravlja li spomenutom cestom Grad Zagreb ili je u nadležnosti Hrvatskih cesta. Svakako ćemo u sljedećem razdoblju nastojati doći do ove informacije kako bismo istražili planira li se u skoroj budućnosti intervencija i izgradnja pločnika jer postojeće stanje predstavlja potencijalnu ugrozu za sve korisnike željezničkog prijevoza.
Po povratku u podružnicu Sloboština, analizirali smo sve prikupljene podatke te kontaktirali označeni broj s oglasne ploče. Javila nam se ljubazna gospođa koja nas je uputila na popunjavanje Zahtjeva za pomoć pri prijevozu vlakom te da isti pošaljemo elektroničkom poštom na informacije@hzpp.hr.
Nakon slanja, dobili smo automatsku poruku o zaprimljenoj pošti. Dan kasnije, službenici HŽ-a su nas nazvali i još jednom provjerili koliko osoba u invalidskim kolicima planira ići, koliko osoba s hodalicom, planiramo li mijenjati vrijeme polaska i treba li nam pratnja za povratak. Nakon kratkog razgovora, dobili smo obavijest da će nas zaposlenik HŽ-a sljedeći dan u 10 sati čekati na željezničkoj postaji.
Uz navedeno, analizirali smo i mrežnu stranicu HŽ Putničkog prijevoza kako bismo ustanovili postoje li teškoće prilikom online kupnje karte. Korisnica Mirjana nije imala poteškoća, međutim, saznali smo kako naša grupa od 8 putnika ne bi mogla zajednički kupiti kartu, budući da je kupovina ograničena na samo 6 putnika.
Pretpostavljamo da je aplikacija bazirana na prethodnim iskustvima kupovine karata gdje veće grupe nisu bile česti kupci zbirnih karata. Budući da je i na samoj željezničkoj stanici bilo naznačeno da se karte mogu kupiti kod konduktera u vlaku, nismo previše pažnje posvećivali ovom problemu.
Preporuka HŽ Putničkom prijevozu je da uzmu u obzir i odabir većeg broja putnika – vjerujemo da se programski može vrlo lako riješiti opcija kupovine većeg broja karata.
Putovanje vlakom
Zadnjeg dana Europskog tjedna mobilnosti (22. rujna 2023.) proveli smo niz aktivnosti mobilnosti, od kojih se prva odnosila na vožnju vlakom. Korisnici i stručni radnici su krenuli iz podružnice Sloboština specijaliziranim kombi vozilom udruge oko 9:40. Na željezničku postaju Zagreb Klara stigli smo za 10 minuta.
Očekivano vrijeme dolaska putničkog vlaka 5106 na liniji Sisak – Zagreb GK na željezničku postaju Zagreb Klara je u 10:10, a dolazak na željezničku postaju Zagreb Glavni kolodvor je u 10:18.
Na željezničkoj postaji nas je dočekao vrlo ljubazni zaposlenik HŽ-a koji nas je obavijestio kako će biti zadužen za pomoć pri ukrcaju putnika na današnjem putovanju. Ujedno nas je obavijestio kako će vlak kasniti oko 7 minuta (ne postoji displej s obavijestima o dolasku vlaka i eventualnim kašnjenjima) te da će za potrebe današnjeg putovanja vlak skrenuti na peron na kojemu se nalazi nadstrešnica. U međuvremenu je došao i drugi zaposlenik HŽ-a koji će također biti podrška pri ukrcaju putnika u vlak.
Vlak je stigao na željezničku stanicu u 10:16. Podršku pri ukrcaju korisnika pružio je i kondukter iz vlaka. Ukrcaj je trajao 1 minutu.
Tijekom putovanja, razgovarali smo s ljubaznim kondukterom koji je htio provjeriti hoćemo li se vraćati nazad u Klaru kako bi se organizirala podrška pri iskrcaju putnika. Kada su se korisnici smjestili na svoja mjesta, korisnik Bruno (30) je uzeo svoj mobitel i pokušao se povezati na bežičnu mrežu. Odmah su mu se pojavile dvije pristupne HŽ mreže i povezivanje je bilo u nekoliko sekundi. Najava sljedeće željezničke postaje bila je razumljiva i glasna.
Budući da je putovanje od Klare do Glavnog kolodvora trajalo vrlo kratko, nismo stigli provjeriti pristupačnost i podijeliti iskustva korištenja toaleta – to će nam u budućim aktivnostima putovanja na dužim relacijama svakako biti jedan od zadataka.
Na Glavni kolodvor smo stigli u 10:27. Podršku pri silasku s vlaka pružili su kondukter i zaposlenik HŽ-a koji nas je dočekao na kolodvoru. Visinska razlika između perona i izlaza iz vlaka je znatno viša nego na željezničkoj postaji Zagreb Klara. Probleme pri izlasku bi imala i osoba bez teškoća, a kamoli osoba sa smanjenom pokretljivošću. Moramo priznati da smo na GK očekivali da će nas dočekati podizna platforma, pogotovo zato što smo na vrijeme najavili naše putovanje. Da smo kojim slučajem odabrali korisnika koji koristi elektromotorna kolica, transfer peron/vlak i vlak/peron bio bi nemoguć. Bez obzira na sve navedeno, moramo pohvaliti ljubaznost i pristupačnost HŽ-ovih zaposlenika koji su nam pomogli da se ovo putovanje realizira bez poteškoća.
Na terminalu smo se podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je bila zadužena za praćenje najava o dolasku i odlasku vlakova, praćenje displeja s obavijestima te korištenje automata za kupovinu karata. Druga grupa je bila zadužena za dobivanje informacija na šalteru u zgradi GK.
Informacije na glavnom displeju korisnicima su bile jasne i čitke. Slušajući najave dolaznih vlakova, tražili smo korisnike da nam ponove što su čuli: kada vlak dolazi, od kuda i na koji peron stiže. Korisnici su izjavili da im je najava bila razumljiva, a jedna korisnica je ponovila dobivene informacije. Korisnica Ana (28) je uz podršku stručne radnice isprobala kupovinu karte na automatu: displej je bio na primjerenoj visini, slova su bila čitka i ekran na dodir responzivan.
Grupa koja je bila zadužena za analizu komunikacije sa službenicima HŽ-a i analizu pristupačnosti šaltera informacija je izvijestila kako je šalter u potpunosti nepristupačan za osobe u invalidskim kolicima – šalter se nalazi iznad glave korisnice Mirjane (33). Na šalteru ih je dočekala pripravnica koja je pozvala svoju stariju kolegicu da nam pomogne u dobivanju informacija. Službenica je trebala odgovoriti na upit za realizaciju grupnog putovanja 20 korisnika na relaciji Zagreb-Kutina. Vrlo ljubazno je odgovorila da putovanje veće grupe osoba s invaliditetom moramo najaviti 5-7 dana prije putovanja, specificirati vrstu pomagala kojim se osobe s invaliditetom koriste te treba li nam osoblje za pomoć pri ulasku u vlak. U dogovoru s kontakt osobom ćemo dobiti informaciju o peronu s kojega vlak polazi, je li potrebno otvoriti čeličnu ogradu preko kolosijeka (budući da ne postoji lift za prelazak na druge perone). Također ćemo dobiti informaciju postoje li određena ograničenja zbog kojih bismo trebali planirati alternativne načine prijevoza korisnika budući da se na nekim rutama grade nove pruge i organiziran je bus za prijevoz putnika.
ZET terminal Glavni kolodvor
Prva prepreka na putu do ZET-ovog terminala je stubište koje vodi u pothodnik. Budući da ne postoji lift ili pokretna platforma kojom bi se spustili do pothodnika, potrebno je ići na lift kraj podzemne garaže Importanne centra koji se nalazi stotinjak metara od Glavnog kolodvora. Uz stubište koje vodi u pothodnik postavljene su žardinjere te se kolicima ne može proći.
Između dvije pomoćne zgrade Glavnog kolodvora nalazi se prolaz do pješačkog prijelaza, a prije samog prijelaza mora se prijeći preko prepreke – ventilacijskih rešetki Importanne centra na kojima zapinju kotači invalidskih kolica i hodalice. Kada se prelazi pješački prijelaz, na drugoj strani ceste, oštećena su popločenja te se također teško prelazi preko njih kotačima.
Lift u Importanne centru može primiti maksimalno tri osobe u slučaju da se u njemu voze dvije pokretne osobe i jedna osoba s hodalicom ili jedna osoba u kolicima i dvije pokretne osobe. Kada smo se spustili u trgovački centar, susreli smo vrlo ljubaznog spremača koji nas je uputio kako koristiti podiznu platformu koja se nalazi između trgovačkog centra i pothodnika.
Platforma je prilično uska kada ju koristi osoba u invalidskim kolicima i osoba u pratnji. Vrata platforme se automatski zatvaraju te je nužno držati ih da bi osoba u kolicima ili hodalici mogla ući u platformu. Na gornjem dijelu vrata platforme jako lupaju i nemaju mehanizam za meko zatvaranje.
Osvježenje u McDonald’s-u
Nakon što smo uspješno proveli prvi dio istraživanja, odlučili smo se osvježiti u obližnjem restoranu brze prehrane. Ovo nam je bila idealna prilika da istražimo i njihovu uslugu te pristupačnost prostora. Dvostruka ulazna vrata imaju senzore, a ulaz je u ravnini s vanjskom terasom. Na ulazu nas je dočekao ljubazni djelatnik koji nam je rekao da mu se možemo obratiti za pomoć i da ga obavijestimo ako je nužno koristiti prilagođeni toalet budući da je zaključan.
Korisnicu Anu je uputio na način korištenja automata za naručivanje hrane (postoji prilagođeni zaslon na dodir za osobe s invaliditetom koji je pozicioniran niže od standardnog izbornika). Osoblje restorana je vrlo komunikativno i spremno pomoći našim korisnicima.
Zaključci korisnika
Dok smo čekali bus za Sloboštinu, iskoristili smo priliku da se još jednom osvrnemo na sve korake koje smo prošli prilikom organizacije putovanja vlakom i saželi dojmove. Korisnici Bruno (30) i Mirjana (33) su već ranije koristili vlak kao sredstvo prijevoza. Bruno se vozio u Božićnom vlaku dok je bio mali, a Mirjana je prije desetak godina putovala s roditeljima u Vinkovce. Ne sjeća se organizacije puta jer su roditelji sve ranije organizirali. Ana (28) i Sandra (38) izjavljuju kako se nisu ranije vozile vlakom, ali da im je ovo iskustvo bilo jako lijepo i da bi se ponovo rado vozile. Svi korisnici izražavaju zadovoljstvo komunikacijom s osobljem HŽ-a.
ZET bus 2019 Glavni kolodvor – Sloboština
Autobusne linije Sloboština (219) i Dugave (220) imaju pristupačan peron. Na njemu se nalazi displej koji najavljuje polazak sljedećeg autobusa. Autobus je došao u najavljenom terminu. Vozač je po dolasku odmah izašao iz autobusa, pozdravio korisnike i spustio rampu za lakši ulazak korisnika.
Budući da su u našoj grupi bile dvije korisnice u kolicima i jednog korisnika s hodalicom, imali smo malih poteškoća prilikom organizacije korisnika u busu jer dvoja kolica ne stanu u prostor namijenjen kolicima, a hodalicu smo morali staviti između dva reda sjedala kako bi se osigurao prolaz drugih putnika kroz bus. Dolaskom busa u Sloboštinu u 12:25 završila je aktivnost mobilnosti grupe 1 Sloboština.
Grupa 2 Sloboština – vožnja ZET autobusnom linijom 109 Črnomerec-Dugave
Dio korisnika koji nije sudjelovao u aktivnosti mobilnosti vlakom iskoristio je priliku voziti se autobusnom linijom 109 i podijeliti svoja iskustva. Aktivnost je planirana sukladno voznom redu linije i korisnici s pratnjom su čekali bus na stanici Vatikanska u smjeru naselja Dugave. Autobusna stanica nema displej s najavom dolazaka autobusa. Nadstrešnica je uredna i sadrži informacije o voznom redu.
Prvi autobus koji je došao korisnici su morali propustiti jer nije imao rampu. Drugi autobus je došao desetak minuta kasnije. Vozač je izašao iz busa i spustio rampu. Korisnik s elektromotornim kolicima iskoristio je namijenjeni prostor za kolica dok je korisnik u sobnim kolicima bio u prostoru gdje se nalaze sjedala ta ga je naš vozač morao držati za ručke da se kolica ne bi kretala po autobusu u slučaju iznenadnog kočenja. Vožnja na autobusnoj liniji 109 bila je ugodna, a vozač susretljiv.
Izdvojili bismo nedostatak displeja na autobusnoj stanici i za budućnost preporučili da se istraži mogućnost označavanja autobusa na stanicama koje imaju displej s oznakom pristupačnosti.
To može biti i zvjezdica ili neka druga oznaka na koju bismo ukazali svojim korisnicima u budućnosti.
Grupa 3 Novi Jelkovec – vožnja Uspinjačom
Uspinjača za Gornji grad najstarije je prijevozno sredstvo organiziranoga javnog prijevoza putnika u Zagrebu. Donji grad sa Gornjim Uspinjača povezuje svaki dan od 6:30 do 21:50. Polazak je svakih deset minuta, a cijena jedne vožnje je 0,66 € (4.97 kuna). U slučaju potrebe putnici mogu naručiti i hitnu vožnju koja košta 3,32 € (25.01 kuna). Valjane mjesečne, godišnje, kao i dnevne i višednevne karte vrijede i za vožnju Uspinjačom
Korisnici i stručni radnici krenuli su iz podružnice Novi Jelkovec specijaliziranim kombi vozilom udruge oko 9:20 te se privremeno parkirali iza kule Lotrščak kako bi korisnicima bilo lakše doći do Uspinjače.
Na ulaznim vratima Uspinjače, dočekao ih je djelatnik Zagrebačkog električnog tramvaja i ponudio pomoć jer je bilo otvoreno samo jedno krilo vrata kroz koja invalidska kolica nisu mogla proći. Ispred ulaza nalazi se rukohvat i rampa blagog nagiba.
S obzirom na to da su u aktivnost mobilnosti uključena dva korisnika u invalidskim kolicima i dva korisnika kojise samostalno kreću bez pomagala za kretanje, omogućena im je samostalna vožnja prije ostalih putnika.
Pri ulasku u vozilo imali su poteškoće jer se na samom ulazu nalazi prag koji korisnici nisu u mogućnosti prijeći samostalno, a uz to vrlo je uski prostor između vozila i zida što stvara poteškoće osobi koja pruža podršku.
Pri izlasku iz Uspinjače dočekao ih je drugi djelatnik koji je već pripremio rampu zbog stepenica koje se nalaze kod izlaznih vrata. Ljubazno je ponudio pomoć i pomoću rampe spustio naše korisnike.
Sljedeća aktivnost bila je šetnja po Ilici do Trga bana Jelačića, gdje je grupa nailazila na poteškoće pri kretanju s invalidskim kolicima (npr. Tomićeva ulica je popločena kamenim kockama s razmakom).
Nakon obilaska centra grada, na povratnoj vožnji s Uspinjačom ponovno ih je dočekao isti djelatnik koji im je pomogao u transferu korisnika.
Zaključak
U istraživanju pristupačnosti javnog putničkog prijevoza za OSI provedenom tijekom Europskog tjedna mobilnosti sudjelovalo je 10 korisnika i 9 stručnih radnika udruge.
U okviru ovoga istraživanja analizirane su potrebe korisnika prije i tijekom putovanja vlakom, pristupačnost popratne infrastrukture, kao i pristupačnost vožnje autobusom i Uspinjačom Zagrebačkog električnog tramvaja.
Generalno gledajući, HŽ infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz kao i Zagrebački električni tramvaj učinili su značajne pomake nabolje. Očekivanja nam nisu bila visoka, ali tijekom tjedan dana intenzivne komunikacije sa zaposlenicima sve tri tvrtke, naišli smo na izuzetno ljubazne i senzibilizirane osobe. Čak i na mjestima koja nisu bila predmet našeg istraživanja, imali smo samo pozitivne reakcije i pomoć smo dobivali na svakom koraku.
Je li ovo refleksija na Europski tjedan mobilnosti koji je iza nas i pojačan angažman svih uključenih dionika, to ćemo saznati kada sljedeći put ponovimo ovu aktivnost.
Nekoliko preporuka bismo svakako htjeli izdvojiti:
- objaviti na internetskim stranicama HŽI i HŽPP ažurne fotografije željezničkih postaja kako bi
se vizualno mogla utvrditi njihova pristupačnost kao i pristupačnost popratnih sadržaja, - istražiti mogućnosti povećanja broja putnika za koje se kupuje karta,
- koristiti nabavljene podizne platforme na kolodvorima gdje su one nabavljene, a ne fizički
prenositi korisnike iz vlaka na peron jer nije sigurno ni za korisnika, ni za zaposlenike HŽ-a, - riješiti problem nepristupačnosti Glavnog kolodvora i iznimno velike visinske razlike između
perona i ulaza u vlak - prilagoditi šalter informacija osobama s invaliditetom
- urediti siguran pristup peronima ugradnjom platformi/lifta,
- ugraditi platformu za transfer korisnika u pothodnik i/ili popraviti kritična mjesta na putu do
lifta Importanne centra, - istražiti mogućnosti označavanja pristupačnih autobusa/tramvaja na displejima na tram/bus
stanicama kako bi osobe s invaliditetom znale kada dolazi pristupačno vozilo.
Na kraju bismo se htjeli zahvaliti svim ljubaznim ljudima koje smo susretali tijekom ovih tjedan dana provedbe aktivnosti.
CeDePe tim
Više o aktivnostima Europskog tjedna mobilnosti možete pronaći na sljedećoj POVEZNICI.
Želite se uključiti u aktivnosti socijalnog uključivanja? CeDePe Zagreb je korisnik trogodišnjeg programa Grada Zagreba u okviru kojega se možete prijaviti na sudjelovanje u aktivnostima. Više o programu možete pronaći na sljedećoj POVEZNICI.
Davorin Višnjić, Pixsell